ENDOMETRIOZA
Što je endometrioza?
Endometrioza je kronična, progresivna, benigna bolest obilježena rastom endometrija tj. tkiva sličnog sluznici maternice izvan šupljine maternice. Najčešće su joj sijelo organi u zdjelici: jajnici, jajovodi, zdjelični peritoneum (opna kojom su obavijeni trbušni organi), ligamenti koji stabiliziraju maternicu (sakrouterini ligament, široka sveza maternice), rektovaginalni septum (pregrada između rodnice i rektuma). U težim slučajevima zahvaća rodnicu, crijeva, mokraćni mjehur, mokraćovod. Rijetko endometrioza može zahvatiti organe izvan zdjelice poput pluća, bubrega ili se pojaviti u ožiljcima u koži poslije operativnih zahvata u zdjelici i abdomenu.
Kao posebna dijagnoza izdvaja se adenomioza tj. prodiranje endometrija u mišićni sloj maternice. Iako endometrioza i adenomioza dijele sličnu simptomatologiju te se češće pojavljuju zajedno ove dvije bolesti klasificiraju se kao dva odvojena entiteta.
Žarišta endometrioze osjetljiva su na djelovanje ženskih spolnih hormona jednako kao i normalna sluznica maternice. Tijekom menstruacijskog ciklusa tkivo endometrija izvan maternice raste i zadebljava se, a tijekom menstruacije ljušti se tj. krvari poput normalnog endometrija što uzrokuje intenzivne bolove i grčeve. Cikličko nakupljanje krvi izvan maternice uzrokuje kroničnu upalu te stvaranje ožiljkastih priraslica u zdjelici koje pridonose nastanku kronične boli i disfunkciji zahvaćenih organa.
Razlikujemo tri klinička podtipa endometrioze:
- Ovarijalna endometrioza (endometriotične ciste na jajnicima)
- Peritonealna endometrioze (površinske lezije endometrioze na zdjeličnom peritoneumu)
- Duboka infiltrirajuća endometrioza (endometriotične lezije koje zahvaćaju zdjelične strukture i organe više od 5 mm u dubinu)
Duboka infiltrirajuća endometrioza najagresivniji je oblike endometrioze i zahvaća oko 20% pacijentica oboljelih od endometrioze. Ona uključuje prodiranje endometriotičnih lezija dublje od 5 mm u zdjelične strukture i organe. Lezije najčešće invadiraju sakrouterine ligamente, rektovaginalni septum, Douglasov prostor (prostor između maternice i rektuma), rodnicu, rektosigmoidni kolon, parametrije, vezikouterini nabor, mokraćni mjehur i mokraćovod, a lokacija boli i intenzitet najčešće odgovara lokaciji i dubini prodiranja lezije. U 60 - 70% oboljelih žena istodobno nalazimo i ovarijsku endometriozu.
Što je duboka infiltrirajuća endometrioza?
Koji je uzrok nastanka endometrioze?
Nažalost do danas nije utvrđen pravi uzrok nastanka endometrioze. Postoji nekoliko teorija, međutim niti jedna teorija do sada nije u potpunosti potvrđena. Čimbenici koji povećavaju vjerojatnost razvoja endometrioze su pozitivna obiteljska anamneza (pojava endometrioze u užoj obitelji - majka, baka, sestra), rana menarha (prva menstruacija), prvi porod u dobi iznad 30 godina života, kratki ciklusi, dugotrajna i obilna menstruacijska krvarenja, abnormalnosti maternice, bijela rasa.
Endometrioza spada u česte ginekološke bolesti. Od endometrioze obolijevaju žene reproduktivne dobi tj. žene koje menstruiraju. Dio žena je bez simptoma tj. asimptomatski zbog čega je stvarnu zastupljenost bolesti teško procijeniti. Prema trenutnim podacima smatra se da oko 10% žena reproduktivne dobi boluje od endometrioze. Preslikamo li to na populaciju Republike Hrvatske, u našoj zemlji oko 90 000 žena boluje od endometrioze.
U skupini žena koje se liječe od neplodnost čak 21-65% njih ima dijagnozu endometrioze.
Tko može oboljeti od endometrioze?
Koji su simptomi endometrioze?
Najčešći simptomi endometrioze su bolne menstruacije (dismenoreja), bol prilikom spolnog odnosa (dispareunija), zdjelična bol nekoliko dana prije menstruacije, kronična zdjelična bol (većinu dana u mjesecu), abnormalna krvarenja iz maternice, obilna ili produžena menstrualna krvarenja. Ako endometrioza zahvaća crijevo mogu se javiti bol tijekom pražnjenja debelog crijeva (dishezija), učestali zatvori, proljevi, nadutost ili prisutnost krvi u stolici tijekom menstruacije, a u slučaju zahvaćanja mokraćnog mjehura učestalo i bolno mokrenje ili prisutnost krvi u mokraći tijekom menstruacije.
S obzirom na raznovrsnost kliničke slike i čestu odsutnost simptoma u ranijim stadijima bolesti endometrioza se nerijetko dijagnosticira s nekoliko godina odmaka od pojavljivanja (prosječno čak 9 godina). Endometrioza se često otkrije tijekom ginekološke obrade zbog neplodnosti.
Na endometriozu možemo posumnjati ako postoji neki od navedenih simptoma i rizičnih faktora za nastanak endometrioze. Također na dijagnozu endometrioze može se posumnjati u slučaju nerazjašnjenog steriliteta.
Ako je vaš ginekolog na osnovu vaše anamneze postavio sumnju na endometriozu potrebno je učiniti detaljan ginekološki pregled koji obavezno uključuje pregled u spekulima, bimanualnu palpaciju i ultrazvučni pregled.
Spekulima ginekolog širi stijenku rodnice i pregledava površinu rodnice i vrat maternice. Za endometriozu je specifično da se treba dobro vizualizirati stražnji svod rodnice iza vrata maternice što uzrokuje jaču nelagodu od uobičajenog pregleda u spekulima. Takvim pregledom mogu se uočiti plavkasta žarišta endometrioze u stražnjem svodu rodnice koja upućuju na postojanje duboke zdjelične endometrioze.
Palpacijskim pregledom ginekolog opipava zdjelične strukture i organe. Kod žena s endometriozom taj pregled može izazivati bolnost te je vrlo bitno liječniku naglasiti kada se javi bol i u kojem je području intenzitet boli najjači. Palpacijski liječnik može izdiferencirati zadebljanja sakrouterinih ligamenata, položaj i gibljivost maternice te veličinu i gibljivost jajnika. Važno je pacijenticu prije pregleda upozoriti na moguću bolnost čime se postiže bolja suradljivost i povjerenje između liječnika i pacijenta.
Ginekološki pregled završava ultrazvučnim pregledom. Dijagnostička preciznost ultrazvučnog pregleda ovisi o kvaliteti opreme te iskustvu liječnika. Standardnim transvaginalnim ultrazvukom najčešće se detektiraju endometriomi jajnika.
Ako je liječnik nakon kompletnog ginekološkog pregleda posumnjao da bi se moglo raditi o dubokoj infiltrirajućoj endometriozi ili smatra da vam je potrebna daljnja dijagnostika i liječenje uputit će vas u specijalizirane ambulante.
Iskusni ginekolog ultrasoničar, educiran u području endometrioze, može ultrazvučnim pregledom prikazati žarišta i rasprostranjenost duboke infiltrirajuće endometrioze. Ako je potrebno može vas uputiti na dodatne pretrage poput magnetske rezonance, ultrazvuka urotrakta, kolonoskopije i irigografije, radi prikaza struktura u zdjelici koje endometrioza može zahvatiti.
Definitivna dijagnoza postavlja se tek nakon kirurškog zahvata i uzimanja uzorka suspektnog tkiva za analizu kojim će patolog potvrditi ili opovrgnuti dijagnozu endometrioze.
Kako se endometrioza dijagnosticira?
Kako se endometrioza liječi?
Nažalost endometrioza je bolest koja se još uvijek ne može izliječiti, međutim postoje brojni lijekovi ili kirurški postupci koji mogu smanjiti simptome i usporiti njeno napredovanje. Kao i za sve kronične bolesti terapija je najuspješnija ako se započne u ranijim stadijima bolesti. Odabir načina liječenja ovisi o simptomima, dobi, proširenosti bolesti i pacijentičinim željama o ostvarivanju trudnoće.
Liječenje endometrioze može biti medikamentozno (lijekovima) ili kirurško (operativni zahvat). Ukoliko pacijentica boluje od neplodnosti također je moguće pokušati metode potpomognute oplodnje. Odabir metode liječenja te sami redoslijed određuje se individualno.
Ukoliko pacijentica ne planira trudnoću te nije sklona ili nema indikacije za kirurški zahvat može se primijeniti medikamentozna hormonska terapija koja blokira ovulaciju i menstruacijski ciklus smanjujući koncentraciju hormona estrogena i time napredovanje endometrioze.
U slučaju težeg stupnja proširenosti bolesti i izraženih simptoma, neodgovarajućeg odgovora na medikamentoznu terapiju ili steriliteta liječnik vam može predložiti operativno liječenje. Zahvat se najčešće izvodi laparoskopski. Kod operacija duboke zdjelične endometrioze potreban je vrlo iskusni kirurg s obzirom na kompleksnost zahvata. Pacijentice s proširenom dubokom infiltrirajućom endometriozom nužno je operirati u za to oformljenim centrima. Nakon operativnog zahvata, a ukoliko pacijentica ne planira trudnoću potrebno je propisati odgovarajuću hormonsku terapiju obzirom da se endometrioza može ponovno vratiti.
Vendy Zajec, dr.med.
specijalizantica ginekologije i opstetricije
Naš rad možete podržati donacijom
